Naziv prijavitelja projekta/programa: KULTURNA UDRUGA „TOMISLAV FRANJIĆ“ KALINOVAC

Partner u projektu :  KUD „Grgur Karlovčan“ Kalinovac 

Cilj projekta : Pronalazak i fotografiranje starih objekata, uporabnih predmeta i oruđa, narodne nošnje i običaja iz prošlosti. Izložba fotografija uz popratni sadržaj sa svrhom prenošenja važnosti tradicije na mlađe naraštaje.

U projektu je sudjelovalo desetak fotografa amatera iz Kalinovca koji su svojim fotoaparatima snimili različite  stare objekte ,predmete , osobe i pojave koji na neki način odgovaraju uvjetima ovog projekta. 

Fotograf Željko Car je pregledao sve pristigle fotografije i održao radionicu “Osnove i tehnike fotografiranja“ .

ŽELJKO CAR , magistar prava i umjetnički fotograf, od 2016. godine međunarodni majstor fotografije (AFIAP).

Željko Car

Iako druguje s fotoaparatom od svoje 15. godine, za izložbenu se fotografiju opredijelio 1983. godine. Budući da se više od dva desetljeća bavio novinarstvom, razumljivo je da je u središtu njegova interesa u početku bila reporterska fotografija. Ljubav prema novinarstvu zamijenila je ljubav prema fotografiji, koja ne samo da traje i danas nego ga i sve više zaokuplja.

Prva je znanja o fotografiji naučio od oca, te iz nekoliko knjiga o fotografiji. Znanje je upotpunio i produbio učlanjenjem u Fotoklub “Podravka” u Koprivnici 1984. godine. Sve do 1990. godine bio je među najaktivnijim i najuspješnijim članovima navedenog kluba. Jedan je od osnivača Foto-kino kluba “Đurđevac” 1997. godine i prvi voditelj stručnog rada( kasnije preimenovan u Foto-kino klub “Drava”). Od kraja 2016. godine aktivan je u novoosnovanom Foto-kino klubu „Picok“ Đurđevac.

Do sada je pripremio 15 samostalnih izložbi. Fotografije je izlagao diljem Hrvatske, te u Italiji, Mađarskoj, Macau, Švicarskoj, Sloveniji, Iranu, Portugalu, Turskoj, Južnoj Koreji, Njemačkoj, Makedoniji, Južnoafričkoj Republici, Austriji, Belgiji i Slovačkoj.

Fotografije objavljuje u brošurama, časopisima, turističkim vodičima, knjigama, kalendarima i na razglednicama. Potpisuje fotografije i u likovnim monografijama naših slikara (Ivan Lacković-Croata, Pero Topljak, Ivan Tomerlin). Godine 1998. uručena mu je povelja grada Đurđevca za postignute rezultate , a 2003. godine i priznanje Koprivničko-križevačke županije povodom 20. obljetnice uspješnog bavljenja fotografijom. Veliki uspjeh je i činjenica da su fotografije Željka Cara uvršrtene u fotomonografiju „Majstori hrvatske fotografije“ koju su 2006. godine izdali Matica Hrvatska i Fotoklub „Zagreb“.

Međunarodna federacija fotografske umjetnosti (FIAP), najpoznatija i najpriznatija fotografska federacija dodijelila mu je 2016. godine počasno međunarodno fotografsko zvanje AFIAP (umjetnik FIAP-a). Priznanje je to za dugogodišnje sudjelovanje na brojnim međunarodnim izložbama i uspjehe na svjetskim salonima fotografije.

Fotoradionica  “Osnove i tehnike fotografiranja“

Naziv projekta/programa: „NEGDA NAM JE BILO LEPŠE-TRAGOVI PROŠLOSTI“

Što je fotografija?

Možemo ju definirati na razne načine, a za osobe sklone umjetnosti ona je način vizualnog izražavanja. Za fotografiju ne treba ima preciznu ruku kao u slikarstvu, ali treba imati određena znanja. Amaterska se fotografija često svodi na popunjavanje obiteljskih albuma. Takva se primjena može učiniti manje vrijednom, ali to nije uvijek tako. Obiteljskla će fotografija nekome značiti više od svih fotografija na svijetu – fotografija tek rođenog djeteta, primanje diplome ili slično.

Mnogi će reći da je fotografska oprema skupa, aludirajući na profesionalnu opremu. Amaterima takva skupa oprema nije potrebna, a treba nabaviti fotoaparat ovisno o onom što će se najčešće fotografirati.

Potrebna su određena znanja, a ona se odnose na pravilno kadriranje i poznavanje kompozicije slike, odabir odgovarajućeg osvjetljenja, skladno komponiranje boja, i poznavanje tehničkim mogućnosti koje nudi vaš fotoaparat. U digitalnoj fotografiji potrebno je znati i ponešto o naknadnoj obradi u nekom od dostupnih programa. Snimljena se fotografija tako može uspješno doraditi i popraviti

 

Objektivi i dodatna oprema

 Normalni objektiv je onaj od 50 mm žarišne duljine, i tako ga nazivamo što on „vidi“ otprilike isto kao i ljudsko oko. Širokokutni objektivi su oni od 24 do 35 mm žarišne duljine, a ekstremno širokokutni idu i do 10 mm, odnosno 8 mm (riblje oko). Namijenjeni si za snimanje većeg dijela scene i u skučenim prostorima. Teleobjektivi su ono kojima je žarišna duljina 70 do 135 mm, iako postoje i snažniji od 1000 mm. Služe za snimanje udaljenih motiva, sportske snimke, snimanje divljih životinja i slično.

Od dodatne opreme koristimo razne filtere, bljeskalice, stative i slično.

Products from Amazon.co.uk

 

Osnovni tehnički pojmovi

Kao što smo vidjeli sve se u fotografiji vrti oko registriranje svjetla. Otvor objektiva ili blenda označava se f-brojem. Što je ova veličina manja, otvor objektiva je veći. Najmanji otvor označava i svjetlosnu jačinu objektiva. Obično se kaže da manji f-broj, primjerice 2,8 ili 3,5 koristimo kada su svjetlosni uvjeti loši, a veliki f-broj , primjerice 11, 16 ili 22 kada je jako sunce. Kod snimanja portreta koristimo manji f-broj (1,8 ili 2,8) budući da oni daju malu dubinsku oštrinu pa će snimana osoba iza sebe imati neoštru pozadinu. Obratno je kod snimanja pejzaža ili arhitekture gdje koristimo veliki f-broj ( primjerice 11, 16, ili 22) koji garantira veliku dubinsku oštrinu – od prednjeg plana do najudaljenijih predmeta.

Snimanje ljudi, pejzaža i arhitekture.

 Dobar portret bi trebao nešto reći i o karakteru osobe. Izoštriti treba na oči, one su najvažniji detalj. Poželjno je koristiti difuzno svjetlo, budući da će kod jakog sunca osoba škilji a na licu će se pojaviti ružne sjene. Dobro je ljude slikati u životnom ili radnom prostoru, tada su opušteniji. Portreti mogu biti i grupni, a često spontane fotografije ispadnu bolje od onih namještenih.

Važno je odabrati zanimljiv krajolik, a značajnu ulogu imaju doba dana i točka snimanja. Dubinska oštrina treba biti velika, a kod snimanja treba voditi računa o dobroj kompoziciji fotografije.

Kod snimanja arhitekture treba naglasiti ljepotu građevine koju snimamo i njezinu plastičnost. Zanimljivi mogu biti i izdvojeni detalji poput prozora, štukatura na fasadi i slično. Osim izvana zanimljive mogu biti fotografije interijera građevine.

Osnovne postavke na fotoaparatu

 Nekoliko riječi o osnovnim postavkama na aparatu. Osnovne postavke za početnika su A – potpuno automatski način rada, kao i korištenje slikovnih simbola za pejzaž, portret, sportske snimke, snimke detalja iz blizine (makro) i noćno snimanje.

Napredno snimanje nudi nekoliko varijanti, uz korištenje postavke P (program automatskog odabira brzine zatvarača i ekspozicije), tu su i postavke Av (izabiremo otvor zaslona a aparat određuje ekspoziciju), Tv (tu je prednost dana brzini zatvarača, a aparat određuje otvor zaslona). Postoji i mogućnost M gdje sve određujemo sami – manualno.

Preporuke kod kupnje digitalnog fotoaparata

 Osnovno da aparat kupujete ovisno o namjeni kako ćete ga koristiti, ali i o budžetu kojim raspolažete. Važno je znati što od aparata očekujete, koje su vam njegove mogućnosti bitne, a isplati se poslušati i savjet prijatelja koji ima određena iskustva.

Analiza fotografija pristiglih na natječaj

 Uz analizu fotografija koje su pristigle na natječaj na konkretnim primjerima ukazati na dobre strane pojedine fotografije uz ukazivanje na određene nedostatke.

Fotografije sa fotoradionice:

 

Fotografije poslane u okviru projekta:

 

 

 

 

 

 

 

Please follow and like us:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *