Naziv prijavitelja projekta/programa: KULTURNA UDRUGA „TOMISLAV FRANJIĆ“ KALINOVAC
Partner u projektu : KUD „Grgur Karlovčan“ Kalinovac
Cilj projekta : Pronalazak i fotografiranje starih objekata, uporabnih predmeta i oruđa, narodne nošnje i običaja iz prošlosti. Izložba fotografija uz popratni sadržaj sa svrhom prenošenja važnosti tradicije na mlađe naraštaje.
U projektu je sudjelovalo desetak fotografa amatera iz Kalinovca koji su svojim fotoaparatima snimili različite stare objekte ,predmete , osobe i pojave koji na neki način odgovaraju uvjetima ovog projekta.
Fotograf Željko Car je pregledao sve pristigle fotografije i održao radionicu “Osnove i tehnike fotografiranja“ .
[the_ad id=”215″]
ŽELJKO CAR , magistar prava i umjetnički fotograf, od 2016. godine međunarodni majstor fotografije (AFIAP).
Iako druguje s fotoaparatom od svoje 15. godine, za izložbenu se fotografiju opredijelio 1983. godine. Budući da se više od dva desetljeća bavio novinarstvom, razumljivo je da je u središtu njegova interesa u početku bila reporterska fotografija. Ljubav prema novinarstvu zamijenila je ljubav prema fotografiji, koja ne samo da traje i danas nego ga i sve više zaokuplja.
Prva je znanja o fotografiji naučio od oca, te iz nekoliko knjiga o fotografiji. Znanje je upotpunio i produbio učlanjenjem u Fotoklub “Podravka” u Koprivnici 1984. godine. Sve do 1990. godine bio je među najaktivnijim i najuspješnijim članovima navedenog kluba. Jedan je od osnivača Foto-kino kluba “Đurđevac” 1997. godine i prvi voditelj stručnog rada( kasnije preimenovan u Foto-kino klub “Drava”). Od kraja 2016. godine aktivan je u novoosnovanom Foto-kino klubu „Picok“ Đurđevac.
Do sada je pripremio 15 samostalnih izložbi. Fotografije je izlagao diljem Hrvatske, te u Italiji, Mađarskoj, Macau, Švicarskoj, Sloveniji, Iranu, Portugalu, Turskoj, Južnoj Koreji, Njemačkoj, Makedoniji, Južnoafričkoj Republici, Austriji, Belgiji i Slovačkoj.
Fotografije objavljuje u brošurama, časopisima, turističkim vodičima, knjigama, kalendarima i na razglednicama. Potpisuje fotografije i u likovnim monografijama naših slikara (Ivan Lacković-Croata, Pero Topljak, Ivan Tomerlin). Godine 1998. uručena mu je povelja grada Đurđevca za postignute rezultate , a 2003. godine i priznanje Koprivničko-križevačke županije povodom 20. obljetnice uspješnog bavljenja fotografijom. Veliki uspjeh je i činjenica da su fotografije Željka Cara uvršrtene u fotomonografiju „Majstori hrvatske fotografije“ koju su 2006. godine izdali Matica Hrvatska i Fotoklub „Zagreb“.
Međunarodna federacija fotografske umjetnosti (FIAP), najpoznatija i najpriznatija fotografska federacija dodijelila mu je 2016. godine počasno međunarodno fotografsko zvanje AFIAP (umjetnik FIAP-a). Priznanje je to za dugogodišnje sudjelovanje na brojnim međunarodnim izložbama i uspjehe na svjetskim salonima fotografije.
Fotoradionica “Osnove i tehnike fotografiranja“
[amazon_link asins=’B00IK01PJC,B06XFFQNYN,B00IGL9PQ0,B01E06K6FS,B00THKEKEQ,B01ARQ7C9I,B01LWUI7C3,B00J9A9TKY,B01MTUGD7R’ template=’ProductCarousel’ store=’blogzdraviva-21′ marketplace=’UK’ link_id=’ca31bfe2-52dc-11e7-9026-6319804904db’]Naziv projekta/programa: „NEGDA NAM JE BILO LEPŠE-TRAGOVI PROŠLOSTI“
Što je fotografija?
Možemo ju definirati na razne načine, a za osobe sklone umjetnosti ona je način vizualnog izražavanja. Za fotografiju ne treba ima preciznu ruku kao u slikarstvu, ali treba imati određena znanja. Amaterska se fotografija često svodi na popunjavanje obiteljskih albuma. Takva se primjena može učiniti manje vrijednom, ali to nije uvijek tako. Obiteljskla će fotografija nekome značiti više od svih fotografija na svijetu – fotografija tek rođenog djeteta, primanje diplome ili slično.
Mnogi će reći da je fotografska oprema skupa, aludirajući na profesionalnu opremu. Amaterima takva skupa oprema nije potrebna, a treba nabaviti fotoaparat ovisno o onom što će se najčešće fotografirati.
Potrebna su određena znanja, a ona se odnose na pravilno kadriranje i poznavanje kompozicije slike, odabir odgovarajućeg osvjetljenja, skladno komponiranje boja, i poznavanje tehničkim mogućnosti koje nudi vaš fotoaparat. U digitalnoj fotografiji potrebno je znati i ponešto o naknadnoj obradi u nekom od dostupnih programa. Snimljena se fotografija tako može uspješno doraditi i popraviti
Objektivi i dodatna oprema
Normalni objektiv je onaj od 50 mm žarišne duljine, i tako ga nazivamo što on „vidi“ otprilike isto kao i ljudsko oko. Širokokutni objektivi su oni od 24 do 35 mm žarišne duljine, a ekstremno širokokutni idu i do 10 mm, odnosno 8 mm (riblje oko). Namijenjeni si za snimanje većeg dijela scene i u skučenim prostorima. Teleobjektivi su ono kojima je žarišna duljina 70 do 135 mm, iako postoje i snažniji od 1000 mm. Služe za snimanje udaljenih motiva, sportske snimke, snimanje divljih životinja i slično.
Od dodatne opreme koristimo razne filtere, bljeskalice, stative i slično.
[amazon_link asins=’B00Z6216O6,B00005K47Y,B00EPQ9SO4,B00XKSBMQA,B0155X4DJA,B017ASXGQ4,B00T7MS9CI,B0012UUP02,B014D10NJE’ template=’ProductCarousel’ store=’blogzdraviva-21′ marketplace=’UK’ link_id=’1e921724-52dd-11e7-8bdb-69ce80566de2′]
[amazon_link asins=’B00SKVUCR2,B009FWYGGS,B01JFABJ4Q,B003BIIX16,B06XWZKT8M,B06XG2GJX1,B00AZWAWNS,B06XQFP2RH,B00M4IVFBE’ template=’ProductCarousel’ store=’blogzdraviva-21′ marketplace=’UK’ link_id=’8e14fe8c-52dd-11e7-8bd9-3d47af89b1af’]
Osnovni
