Kategorije
Gostovanja

Božićni koncert u Štaglju pod nazivom “Kucanje na prozor”

KUCANJE NA PROZOR Održan božićni koncert u Štaglju

Na samo Štefanje održan je u Kostanju, u općini Dubrava božićni koncert pod nazivom “Kucanje na prozor”.

Mirjana Saćer Bobanac, vlasnica Štaglja i organizator Božićnog koncerta kazala je kako su odlike ovih umjetničkih susreta širenje kulture, umjetnosti i iznad svega širenje prijateljstva.

-Dovoditi u ovo maleno mjesto Kostanj na rubu Zagrebačke županije značajne osobnosti iz svijeta umjetnosti i ujedno pružati priliku mladima da nastupaju s renomiranim umjetnicima mogli bismo nazvati podvigom. U Štaglju to mi zovemo prijateljskom ljubavlju – poručila je.

Za klavijaturom je bio Simon Dešpalj koji je sa Zlatkom Jelinčićem bio među prvima koji su nastupali na božićnim koncertima u Štaglju. Uz Zlatka je zapjevala i cijela njegova obitelj, dvije kćeri, djevojčice Marta i Petra i supruga Irena Mrduljaš Jelinčić.

Premijerno su nastupile i dvije sopranistice Tea Zec i Milana Stilinović- Sabljić. Program se odvijao spontano, dopunjujući se ovisno o tome kako je tko stigao.

Valentina Đuka, učenica drugog pripremnog razreda solo pjevanja je s puno radosti otpjevala “Tihu noć” i “Bijeli Božić”. Publika je sve sudionike nagradila najljepšim darom, skandirajući “bravo”!

Uzme li se u obzir da su u publici sjedili Snježana i Dragan Rucner, Ivan Maruna, akademik i skladatelj Davorin Kempf i njegova supruga, povjesničarka glazbe Bosiljka Perić Kempf i poznata operna prvakinja Mirjana Bohanec – Vidović, pljesak je dodatno dobio na težini!

Mladi Kalnovčani su oduševili iskrenom i lijepo osmišljenom interpretacijom “Kalnovečkih razgovora”, svoga donedavno sumještana teologa i pjesnika Ivana Goluba. Mnogi su od njih i rodbinski bili s njim povezani. Ovo Golubovo jato steklo je nove obožavatelje među kostanjskom publikom.

Kada se već mislilo da je kraj, publika je izazvala primadonu Mirjanu Bohanec-Vidović da i ona sudjeluje u programu. Tako su oni koji su kasnije na televiziji gledali omiljeni film “Tko pjeva zlo ne misli” imali priliku i uživo čuti poznate melodije. Autobusom koji je publiku i sudionike vratio u Zagreb odzvanjalo je ” Ja ljubim, jer tako hoće srce moje…”, pri čemu se iskazao poznati kolekcionar umjetnina i donator Jura Gašparac.

Mnogi su za uspomenu ponijeli program susreta što ga je dizajnirala Biljana Knebl, a u kojem je svoje prste imala i mlada učiteljica njemačkog jezika Martina Kranjc koja je izradila nekoliko orašara, od kojih je jedan završio i na plakatu i deplijanu, dok su ostali ukrašavali pozornicu.

Napisala Vlasta Golub

Preuzeto iz članka https://prigorski.hr/kucanje-na-prozor-odrzan-bozicni-koncert-u-staglju/

 

Foto album sa koncerta:

Molimo, slijedite i lajkajte nas:
Kategorije
Opće informacije

IN MEMORIAM

U 89. godini života i 62. godini svećeništva umro je monsinjor, akademik, profesor  Ivan Golub, dijamantni misnik – počasni član Kulturne udruge „Tomislav Franjić“ Kalinovac.

Što napisati o ovakvom čovjeku impozantne biografije, a opet toliko skromnom biću? O dr. Ivanu Golubu pisano je relativno mnogo, a o njegovom životu i djelu svjedoče njegova mnogobrojna objavljena djela.

Nama, članovima Udruge,  izuzetna nam je bila čast imati za člana ovako velikog čovjeka i vrhunskog intelektualca, a opet – običnog čovjeka.

Kroz stihove naše himne uvijek ćemo nositi uspomenu na ovog izuzetnog čovjeka i kako nam je u posljednjem pismu za Ivanje 2018. godine napisao: NAVEK  KALNOVČANU!    

Počivao u miru!

Članovi Kulturne udruge “Tomislav Franjić” Kalinovac

 

O Ivanu Golubu

Ivan Golub

Ivan Golub, svećenik, sveučilišni profesor emeritus,teolog, povjesničar kulture, pjesnik rodio se na prvi dan ljeta, 21. lipnja 1930. u Kalinovcu u Podravini kao petnaesto i najmlađe dijete Luke i Bare Golub. Osnovnu školu polazi u rodnome mjestu, Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju u Zagrebu gdje 1950. godine maturira. Od 1950. do 1952. studira filozofiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, potom teologiju do 1958. gdje postiže licencijat odnosno magisterij iz teologije, s prekidom zbog odsluženja vojnog roka u Beogradu i Zemunu 1952.-54.

Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1957. u zagrebačkoj katedrali polaganjem ruku nadbiskupa zagrebačkoga Franje Šepera. Od 1957. je privremeni upravitelj župe Posavski Bregi i Dubravčak Lijevi, a od 1958. do 1960. je kapelan u Krapini. Pomaže u župi sv. Jeronima u Zagrebu 1960-1961. Tu čekajući osamnaest mjeseci da mu se izda putovnica za studij u Rimu započinje rad na doktorskoj disertaciji o Jurju Križaniću.

Od 1961. do 1964. kao pitomac Hrvatskoga papinskog zavoda sv. Jeronima u Rimu studira na Papinskom sveučilištu Gregorijani gdje 1963. doktorira disertacijom o ekleziologiji Jurja Križanića „De mente ecclesiologica Georgii Križanić“ i na Papinskom biblijskom institutu gdje 1964. postiže akademski stupanj licencijata odnosno magistra biblijskih znanosti.

Od 1964/65. predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, habilitiravši se radnjom „Čovjek slika Božja“ i drugim radovima kao docent od 1969., kao izvanredni profesor od 1976. i kao redovni profesor od 1979. Pročelnik je Katedre za dogmatsku teologiju od 1969. do umirovljenja 2000. Od 1971/72. do 1976/77. obnaša dužnost pročelnika Katedre fundamentalne teologije; nakon smrti pročelnika dr. Josipa Turčinovića, deset godina obnaša dužnost pročelnika Katedre za ekumensku teologiju. Promotor je ujedno dogmatske i ekumenske specijalizacije. Predstojnik je Instituta za ekumensku teologiju i dijalog „Juraj Križanić“ od njegova osnutka 1986. Prvi je pročelnik Odjela za kršćanski istok istog Instituta.

Od 1984/85. pozvani je profesor Papinskog orijentalnog instituta u Rimu, gdje predaje kolegije iz područja povijesti istočne teologije i ekumenizma (Juraj Križanić) i vodi kao mentor doktorske disertacije. Od 1969.do 1972. je rektor Nadbiskupskoga bogoslovskog sjemeništa u Zagrebu.

Pokreće gradnju bogoslovskog sjemeništa na Šalati i pregradnju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta na Kaptolu, o čemu su izrađeni građevinski elaborati i osiguran novac. Sa suradnicima radi kao odgojitelj na preustroju tridentskog lika sjemeništa, naličnog samostanu, u lik sjemeništa prema misli II. vatikanskog koncila, smještenoga u mjesnu Crkvu.

Od 1992. do 1997. član je Međunarodne teološke komisije u Vatikanu. Član je Mariološkog instituta u Zagrebu. Član je Društva hrvatskih književnika,Međunarodnoga društva književnika P.E.N.-a, Hrvatskoga književnog društva sv. Jeronima, Hrvatskoga mariološkog instituta, Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Društva povjesničara umjetnosti, dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Austrijske akademije znanosti, član stranac Talijanske književne akademije Arkadije s arkadijskim imenom Arione Geresteo, akademik Papinske akademije Tiberine u Rimu, te Međunarodne udruge katolika esperantista.

Utemeljitelj je časopisa „Spectrum – prinosi i ogledi studenata teologije“ (1967), Hrvatske kršćanske bibliografije (1968) i „Hrvatske sakralne bibliografije– Bibliographia Sacra Croatica“ (1981), biltena za komunikaciju klera Zagrebačke nadbiskupije„Zajedništvo“ i suutemeljitelj (sa sveučilišnim profesorima Tomislavom Jankom Šagi Bunićem i Josipom Turčinovićem) ekumenskog biltena „Poslušni Duhu“, a od 1999. i glavni urednik istoimenoga biltena preobraženog u ekumenski časopis.

Također je utemeljitelj Konferencije profesora dogmatske, fundamentalne, otačke i ekumenske teologije (1998.) i njen predsjednik u dva mandata. Utemeljitelj je i glavni urednik edicije „Monumenta sacra croatica“. Član je uredništva više jezičnog izdanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti „Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost“ I urednik III. sveska „Barok i prosvjetiteljstvo. XVII. i XVIII. stoljeće“ iste edicije (Zagreb 2003); također je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti član uredništva za izdavanje djela Jurja Križanića i djela o Križaniću; član uredništva za izdanje Časoslova Farnese s minijaturama Julija Klovića.

Stupa u starosnu mirovinu 2000. godine u 70. godini života, nakon 70 semestara predavanja i djelovanja na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2001. izabran je od Sveučilišnog senata u počasno-nastavno zvanje profesor emeritus.

Pojedinačna predavanja držao je na sveučilištima u Europi (Rim, Genova, Udine, Milano, Beč…) i u Sjedinjenim Američkim Državama (Columbia University u New Yorku, University u New Havenu, Harvard University u Cambridge Massachussets, Mary Washingtom College u Fredericksburgu).

Kao prvi katolički teolog i svećenik nakon revolucije 1917. godine 1981. drži predavanje „Ususret 300. obljetnici smrti Jurja Križanića“ u Sovjetskoj/Ruskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Lenjingradu u SSSR. Sudjeluje na brojnim znanstvenim skupovima u domovini i u inozemstvu.

O 60. obljetnici života posvećena mu je spomenica„Homo imago et amicus Dei“, Rim 1991. O njegovu teološkom i književnom radu Anton Tamarut je na Papinskom sveučilištu Gregorijani s najvišom ocjenom obranio doktorsku disertaciju „Bild Gottes als Locus Theologicus der Gnadenlehre. Die Gnade als NäheGottes in den Werken von Ivan Golub“ (objavljena u Rimu i u Rijeci 1994). Na Katoličkom teološkom fakultetu Sveučilišta u Beču Werner Gruber obranio je 1998. također s najvišom ocjenom doktorsku disertaciju o poetskoj teologiji Ivana Goluba „Dein Lichtist in Dir – Eine Deutung des Menschen vom Imago Dei zum Amicus Dei in der poetischen Theologie Ivan Golubs“.

Na natječaju za pjesmu na talijanskom jeziku Ivan Golub dobiva povelju “Casa della poesia 1976“ od Unione Legion d’oro u Rimu. Jedan je od desetero finalista među više od dvije stotine natjecatelja svjetskog natječaja „Fernando Rielo – Poesia mistica“ 1996. u Madridu na španjolski prevedenu, neobjavljenu zbirku „Peregrino“, a 2002. na istom natječaju zbirkom „Encuerpo y alma“ nalazi se među deset finalista od 201 natjecatelja iz dvadeset zemalja.

Ivan Golub dobitnik je nacionalne nagrade Vladimir Nazor za književnost (1994.), te odličja Republike Hrvatske Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za književnost i odličja Republike Hrvatske Reda Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za znanost.

Rodna Koprivničko-Križevačka županija dodjeljuje mu (2001.) povelju za „doprinos razvoju županije, unapređenju kvalitete življenja, te promicanju ugleda Županije u zemlji i svijetu.“ Godine 1998. dobiva maslinov vijenac za poeziju od sve hrvatskog poetskog skupa „Croatia rediviva – kaj, ča, što, quid“ u Selcima na otoku Braču.

Godine 1999. dobiva nagradu Hrvatske kulturne zajednice u Švicarskoj za dijalektalnu poeziju. Godine 1999. Osnovna škola u Kalinovcu, čije je nekoć bio učenikom, podjeljuje mu zahvalnicu „za nesebičnu podršku i pomoć“. U Podstrani dobiva priznanje – plaketu na 12. pjesničkim susretima „Dobro jutro more“ 2008., a 2009. u Drenovcima povelju „Visoka žuta žita“za sveukupni književni opus i za trajni doprinos hrvatskoj književnosti.

Evanđeoski teološki fakultet u Osijeku, 2009. godine dodijelio mu je Ekumensku povelju, i to „slici i prijatelju Božjem, graditelju mostova između vjere i umjetnosti, kao izraz duboke zahvalnosti i priznanja za izvrsno i postojano promicanje ekumenske kulture“. Godine 2010. papa Benedikta XVI. imenovao ga je kapelanom (počasnim) Njegove Svetosti s naslovom monsinjora.

Ivan Golub je povrh osamdesetak knjiga, objavio niz znanstvenih rasprava, arhivskih izvora, književnih radova i raznih ogleda s područja teologije, književnosti i povijesti kulture u domaćim i inozemnim časopisima, na hrvatskom, latinskom, slovenskom, češkom, poljskom, ruskom, engleskom, esperanto, francuskom, španjolskom, njemačkom, talijanskom, portugalskom…

Više mu je pjesama uglazbljeno. Također je autor nekoliko filmskih scenarija o životu Jurja Klovića i Rimu.

[the_ad id=”3428″]

Izvori

  1. Razgovor – akademik Ivan Golub.. Hrvatsko slovo, petak, 21. prosinca 2007., str. 3-4. Razgovarala Mira Ćurić.
  2. Hrvatsko slovo, petak, 21. prosinca 2007., str. 3-4. Razgovarala Mira Ćurić.
  3. Razgovor – akademik Ivan Golub.. Hrvatsko slovo, petak, 21. prosinca 2007., str. 3-4. Razgovarala Mira Ćurić.
  4. Pjesnički susreti u Podstrani. Dr. Ivanu Golubu uručeno priznanje “za osobit doprinos hrvatskoj književnosti”, ika.hr, pristupljeno 16. rujna 2017.
  5. Nagrađene Suze i zvijezde akademika Ivana Goluba, Hrvatsko slovo, 2. ožujka 2012., str. 16.
[the_ad id=”3429″]
Molimo, slijedite i lajkajte nas:
Kategorije
Opće informacije

Godišnja skupština Kulturne udruge “Tomislav Franjić”

U subotu, 24.02.2018. godine u Društvenom domu Kalinovac održana je redovna godišnja skupština Kulturne udruge „Tomislav Franjić“ Kalinovac. Skupštini je prisustvovalo 60-tak članova udruge i kao gosti: načelnik općine Kalinovac – Danijel Zvonar, zamjenik načelnika – Danijel Moslavac,  predsjednik Općinskog vijeća – Mladen Orešić te predstavnici svih udruga koje djeluju na području Općine Kalinovac (DVD Kalinovac i DVD Batinske, Udruga Žena „Kalnovčice“ KUD „Grgur Karlovčan“ Udruga umirovljenika, Društvo sv. Luke, Lovačka udruga „Zeko“), kao i predstavnici PZ Kalinovac i ravnateljica DV „Bubamara“ Kalinovac.

Predsjednik Udruge, Hrvoje Mlakar, podnio je izvješće o radu i financijsko izvješće za 2017. godinu iz kojeg je vidljivo da su članovi udruge bili vrlo aktivni u prošloj godini te su ostvarili 56 nastupa i to: dramska grupa –odrasli 28 nastupa sa ukupno 5 dramskih djela; mala dramska scena – 16 nastupa sa dvije velike predstave i nekoliko kraćih igrokaza; te mješoviti pjevački zbor i tamburaški sastav sa ukupno 10 nastupa. Sudjelovali su na 5 festivala kazališnih amatera te na dvije županijske smotre: kazališnih amatera i tamburaških sastava. Članovi Udruge rado sudjeluju u humanitarnom programu te pomažu svim udrugama i ustanovama u ostvarivanju svojih ciljeva. 

Donesen je i program rada za 2018. godinu te usvojen financijski plan za 2019. godinu. U 2018. godini planirana su četiri velika projekta koje će provoditi sve sekcije Udruge; sudjelovanje na smotrama i festivalima; pomoć u organizaciji manifestacija u Općini Kalinovac; suradnja s drugim amaterskim kazalištima i pjevačkim zborovima. Skupština je donijela Odluku u prijemu u počasno članstvo osobe koje su svojim radom i zalaganjem osobito pridonijele ostvarivanju ciljeva Udruge a to su: Dario Paviša, Jan Maria Chun Yean Chong, Ivana Matkov i Ivan Golub, mons.akademik. 

Nakon završene sjednice Skupštine uslijedila je večera te druženje svih članova i gostiju uz muziku do ranih jutarnjih sati.    

[the_ad id=”215″]

Foto galerija prije početka skupštine

 

 

[the_ad id=”215″]

Foto galerija službenog dijela skupštine

 

[the_ad id=”215″]

Foto galerija druženja nakon službenog dijela skupštine

[the_ad id=”215″]
Molimo, slijedite i lajkajte nas: